Hormoni… hormoni… hormoni… Naši su stalni saputnici. Ujutru nas kortizol razbudi, uveče nas melatonin uspava. Leptin nam govori kada smo siti, a grelin kada smo gladni. Sve funkcioniše kao dobro uigran orkestar.
Ali, ko njime diriguje?
Sve više istraživanja pokazuje da važnu ulogu u regulaciji hormona ima upravo mikrobiom creva – zajednica milijardi bakterija koje žive u našem digestivnom sistemu. One ne proizvode samo korisne metabolite, već učestvuju i u regulaciji hormona, imuniteta i upalnih procesa. Zato poremećaj mikrobioma (disbioza) može uticati i na hormonsku ravnotežu. (1)
Mikrobiom i estrogen
Estrogen se prvenstveno proizvodi u jajnicima, ali i u nadbubrežnim žlezdama i masnom tkivu. Nakon što obavi svoju ulogu, u jetri se priprema za izlučivanje, preko žuči dospeva u creva i trebalo bi da napusti organizam stolicom.
Međutim, tu na scenu stupa estrobolom.
Šta je estrobolom?
Estrobolom predstavlja grupu crevnih bakterija i njihovih gena koji učestvuju u metabolizmu estrogena.
Određene bakterije proizvode enzim beta-glukuronidazu, koji može ponovo aktivirati estrogen u crevima. Tako se deo estrogena vraća u krvotok i ponovo postaje dostupan organizmu. Ovaj proces naziva se enterohepatička recirkulacija. (2,3)
Važno je naglasiti da estrobolom ne povećava proizvodnju estrogena, već reguliše koliko će se već proizvedenog hormona vratiti u cirkulaciju.
Zašto je ravnoteža važna?
Cilj nije da imamo što više ili što manje estrogena, već optimalan nivo.
Kada je mikrobiom uravnotežen, estrobolom pomaže održavanju normalne hormonske ravnoteže. Međutim, kod disbioze može doći do poremećaja ovog procesa.
Ako je aktivnost beta-glukuronidaze prevelika, više estrogena se vraća u krvotok. To može doprineti stanjima povezanim sa viškom estrogena, kao što su:
- endometrioza,
- hiperplazija endometrijuma,
- pojedina hormonski zavisna oboljenja,
- neka oboljenja dojke i reproduktivnog sistema. (4–6)
Sa druge strane, ako je aktivnost ovog enzima preniska, estrogen se u većoj meri izlučuje iz organizma. Nizak nivo estrogena može biti povezan sa:
- valunzima,
- suvoćom sluznica,
- promenama raspoloženja,
- gubitkom koštane mase.
Drugim rečima, disbioza ne znači nužno da će estrogen biti previsok ili prenizak. Ona znači da je njegova regulacija poremećena.
Koje bakterije učestvuju u estrobolomu?
Više bakterijskih rodova poseduje sposobnost proizvodnje beta-glukuronidaze, među kojima su:
- Bacteroides
- Bifidobacterium
- Lactobacillus
Ovi rodovi imaju i druge važne funkcije – učestvuju u očuvanju crevne barijere, proizvodnji korisnih metabolita i regulaciji upalnih procesa. (7)
Kako mikrobiom utiče na hormonsku ravnotežu?
Mikrobiom može uticati na nivo estrogena na nekoliko načina:
- reguliše metabolizam estrogena putem estroboloma i enzima beta-glukuronidaze;
- održava integritet crevne barijere i smanjuje sistemsku upalu;
- proizvodi korisne metabolite, poput butirata, koji smanjuju oksidativni stres i podržavaju normalnu funkciju ćelija.
Šta pokazuju dosadašnja istraživanja?
Istraživanja ukazuju da određene promene u sastavu mikrobioma mogu biti povezane sa hormonskim promenama.
Na primer, kod žena u menopauzi valunzi su u pojedinim studijama povezani sa manjim brojem bifidobakterija i laktobacila, dok je povećana zastupljenost roda Klebsiella dovođena u vezu sa pojedinim simptomima perimenopauze i promenama raspoloženja.
Takođe, niži nivo bakterije Faecalibacterium prausnitzii povezuje se sa lošijim kvalitetom sna u perimenopauzi. Potrebno je naglasiti da ove studije pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da bakterije direktno izazivaju ove simptome.
Kako podržati estrobolom i hormonsku ravnotežu?

Dijetalna vlakna
Ishrana bogata vlaknima može pomoći regulaciji metabolizma estrogena. Vlakna vezuju deo estrogena u crevima i podstiču njegovo izlučivanje, što može biti korisno kod stanja povezanih sa viškom estrogena, poput endometrioze. (8,9)
Pored toga, ishrana bogata biljnim namirnicama doprinosi raznovrsnijem mikrobiomu i smanjenju upalnih procesa.
Probiotici
Pojedini probiotski sojevi iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium pokazali su obećavajuće rezultate u istraživanjima regulacije metabolizma estrogena i smanjenja upalnih procesa.
Jedna randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija pokazala je da je soj Lactobacillus brevis KABP052 pomogao održavanju nivoa estrogena kod žena u peri- i postmenopauzi. Ipak, ovaj soj još nije komercijalno dostupan i potrebna su dodatna istraživanja pre donošenja konačnih preporuka. (10)
Prebiotici
Prebiotici predstavljaju hranu za korisne bakterije.
Namirnice poput belog i crnog luka, praziluka, banana, ovsa i integralnih žitarica podstiču rast bakterija koje doprinose zdravom mikrobiomu i mogu indirektno podržati pravilnu regulaciju estrogena. (11)
Postbiotici
Butirat je jedan od najvažnijih postbiotika koje proizvode korisne crevne bakterije. On jača crevnu barijeru, smanjuje upalne procese i može imati važnu ulogu u očuvanju hormonskog zdravlja. Neka istraživanja ukazuju da bi mogao biti koristan i kod žena sa endometriozom, ali su potrebna dodatna klinička ispitivanja. (12)
Način života
Pored ishrane, važnu ulogu imaju i:
- redovna fizička aktivnost,
- kvalitetan san,
- upravljanje stresom,
- održavanje zdrave telesne mase,
- smanjenje izloženosti hemikalijama koje mogu remetiti hormonsku ravnotežu. (13)
Zaključak
Mikrobiom i hormoni ne funkcionišu odvojeno – oni neprestano komuniciraju.
Jedan od najboljih primera te saradnje jeste estrobolom, koji pomaže organizmu da održava odgovarajući nivo estrogena. Njegova uloga nije da poveća ili smanji estrogen, već da doprinese njegovoj pravilnoj regulaciji.
Iako su istraživanja u ovoj oblasti još uvek u razvoju, dosadašnji rezultati jasno pokazuju da briga o zdravlju creva kroz raznovrsnu ishranu, dovoljno vlakana, fizičku aktivnost i zdrav način života predstavlja važan deo očuvanja hormonske ravnoteže i opšteg zdravlja.
Mag.farm. Ana Lipowatz MSc. nutricionista, Beč
© Oh my Gut All rights reserved
Autorski sadržaj Fett-Frei tekstova je pod zaštitom Zakona o autorskim i srodnim pravima. Ukoliko želite da objavite deo tekstova sa www.fett-frei.at, potrebno je navesti izvor i link koji vodi ka originalnom članku.